Smjer Sistemsko inženjerstvo nudi izobrazbu u projektiranju i održavanju računalnih sustava i mreža.
Dodatno usmjeravanje moguće je putem izbornih predmeta, seminarskog i završnog rada. Studij se odvija po godinama. Nužan uvjet za upis godine jest završena prethodna godina. Godina studija upisuje se sa zimskim semestrom, a upis u ljetni semestar iste godine izvodi se automatski. Osim toga, svaki predmet može imati nekoliko preduvjeta – predmeta koje je potrebno položiti kako bi se upisao pojedini predmet. U tom slučaju polaganje predmeta je bez obzira na upis semestra ili godine, moguće samo ako su položeni svi predmeti – preduvjeti.
Obveze studenta za svaki pojedini predmet određuje nositelj predmeta.
Svaki predmet u studiju nosi odgovarajući broj ECTS bodova. Broj ECTS bodova određen je prema broju školskih sati koje student treba uložiti da bi savladao materiju toga predmeta što uključuje aktivnu nastavu (predavanja i vježbe) kao i rad kod kuće. Uzeto je da jedan ECTS bod vrijedi 30 sati rada studenta. Prosječno tjedno opterećenje studenta nastavom je oko 22 - 24 školskih sati na Visokoj školi i oko 15 do 20 sati kod kuće. Broj ECTS bodova koje bi student trebao skupiti po semestru je 30.
Svaka godina studija (dva semestra) vrednuje se 60 ECTS bodova. Na završnom, šestom semestru se izrada završnog rada/projekta koji se izvodi u okviru stručne prakse boduje sa 10 ECTS bodova. Ukupan broj ECTS - bodova potrebnih za dovršetak studija i stjecanje prava na izdavanje diplome je 180.
Marin Franković, MVP, predavač na Visokoj školi i voditelj katedre za operacijske sustave:
„Jedan od temelja smjera Sistemskog inženjerstva na Visokoj školi je skup od pet kolegija unutar katedre za operacijske sustave. Polazeći od jezgre operacijskih sustava prelazi se na najčešće korištene sustave poput Microsoft i Unix/ Linux, razmatraju se mrežni servisi te se proučavanje završava upoznavanjem sa imeničkim servisima (LDAP) te virtualizacijom i klasteringom. Ovakav sveobuhvatni pristup osigurava našim studentima dubinsko poznavanje ovog propulzivnog područja nužno za rad u zahtjevnim, heterogenim okruženjima, kakva susrećemo u srednjim i velikim organizacijama.“
prof.dr.sc. Uroš Peruško, profesor na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo:
“Cijeli nastavni plan i program Visoke škole za primijenjeno računarstvo zasnovan je u skladu sa suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama i smatram da odgovara predviđenom profilu stručnjaka za primijenjeno računarstvo. Sadržaj programa usmjeren je osposobljavanju za učinkovitu i kreativnu primjenu suvremenih programskih alata u rješavanju svakodnevnih problema u primjeni računala u svim djelatnostima, posebice u gospodarstvu.”