Smjer Programsko inženjerstvo daje izobrazbu u programiranju, izradi i održavanju složenih aplikacija i informacijskih sustava.
Dodatno usmjeravanje moguće je putem izbornih predmeta, seminarskog i završnog rada. Studij se odvija po godinama. Nužan uvjet za upis godine jest završena prethodna godina. Godina studija upisuje se sa zimskim semestrom, a upis u ljetni semestar iste godine izvodi se automatski. Osim toga, svaki predmet može imati nekoliko preduvjeta – predmeta koje je potrebno položiti kako bi se upisao pojedini predmet. U tom slučaju polaganje predmeta je bez obzira na upis semestra ili godine, moguće samo ako su položeni svi predmeti – preduvjeti.
Obveze studenta za svaki pojedini predmet određuje nositelj predmeta.
Svaki predmet u studiju nosi odgovarajući broj ECTS bodova. Broj ECTS bodova određen je prema broju školskih sati koje student treba uložiti da bi savladao materiju toga predmeta što uključuje aktivnu nastavu (predavanja i vježbe) kao i rad kod kuće. Uzeto je da jedan ECTS bod vrijedi 30 sati rada studenta. Prosječno tjedno opterećenje studenta nastavom je oko 22 - 24 školskih sati na Visokoj školi i oko 15 do 20 sati kod kuće. Broj ECTS bodova koje bi student trebao skupiti po semestru je 30.
Svaka godina studija (dva semestra) vrednuje se 60 ECTS bodova. Na završnom, šestom semestru se izrada završnog rada/projekta koji se izvodi u okviru stručne prakse boduje sa 10 ECTS bodova. Ukupan broj ECTS - bodova potrebnih za dovršetak studija i stjecanje prava na izdavanje diplome je 180.
Tomislav Bronzin, Microsoft .NET regionalni direktor, predavač na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo:
“Nastavni plan koji smo kreirali za Visoku školu se bazira na godinama iskustva rada u ICT-u, ali isto tako i na posljednjim saznanjima i najmodernijim tehnologijama koje će omogućiti konkurentnost završenih inženjera računarstva na tržištu rada. Visoka škola će omogućiti stvaranje kvalifi ciranih stručnjaka koji će moći ne samo implementirati visoku tehnologiju nego i stvarati novu i inovirati na vrlo zahtjevnom području ICT-a!"
mr.sc. Goran Đambić, MCSD, predavač na Visokoj školi i voditelj katedre za programsko inženjerstvo:
„Važnost baza podataka u suvremenim informacijskim sustavima je izuzetno velika i svakog dana sve više raste budući ta tvrtke danas čuvaju puno više informacija nego su to činile prije nekoliko godina. Baš zbog toga je i potreba za administratorima i programerima baza podataka sve veća, što je i dovelo do manjka ovog kadra na IT tržištu. Prilikom formiranja nastavnog plana Visoke škole uvažili smo ovu činjenicu te razvili ukupno četiri kolegija koja unutar dodiplomskog studija pokrivaju područja administracije, oblikovanja, programiranja i optimizacije baza podataka.“